Porastom krađa i prepada javlja se veća potreba za ugradnjom sustava tehničke zaštite koji nas upozoravaju da je štićeni objekt ili prostor ugrožen djelovanjem nekog trećeg lica. Kako provalnici najčešće idu linijom manjeg otpora, ugradnja vidljivih znakova ugrađenog protuprovalnog sustava (vanjske sirene, bljeskalice, detektori) će ih najčešće odvratiti od provale, krađe ili same devastacije štićenog prostora. Pravovremena informacija ili upozorenje protuprovalnog sustava sprječava ili znatno umanjuje mogućnost otuđenja stvari ili devastacije štićenog prostora.

Protuprovalni sustavi sastoji se od sljedećih dijelova:

Navedeni dijelovi alarmnih sustava mogu biti analogno adresabilni ili bežični.

Važno je napomenuti da se svi dijelovi protuprovalnog sustava mogu međusobno kombinirati, te je na taj način moguće zadovoljiti i najteže zahtjeve koji se javljaju da bi se postiglo maksimalno osiguranje štićenog prostora.

Alarmna centrala je uređaj na koji su povezani svi dijelovi protuprovalnog sustava. Ona obrađuje pristigle informacije, upravlja radom sustava te informacije može prosljeđivati dalje (telefon, dojavni centar).

Pod pojmom tehničke zaštite podrazumijevaju se protuprovalni sustavi koje dijelimo na tri osnovna dijela:

Kombinacijom svih navedenih dijelova zaštite postiže se maksimalno osiguranje objekta ili štićenog prostora.

Osim same prevencije, protuprovalni sustav nam omogućava onemogućavanje pokušaja provale u najranijoj fazi. Obijanja vrata i prozora ili razbijanja stakla unutar štićenog prostora postiže se korištenjem magnetskih kontakata i detektora loma stakla. Žičani ili bežični infracrveni i mikrovalni detektori otkrivaju toplinu koju zrači ljudsko tijelo pa se najčešće primjenjuju u unutarnjim prostorima štićenog objekta ili u njegovoj neposrednoj blizini. Protuprovalne sustava moguće je proširiti detektorima plamena, dima ili plina tako da nas ista alarmna centrala alarmira pri povećanju njihove koncentracije u zraku.

Informacije s alarmne centrale se mogu automatski proslijediti na dojavni centar. Informacije je moguće proslijediti na nekoliko načina: klasičnom telefonskom linijom, GSM komunikatorom, IP komunikacijom preko interneta.

Sustavom se može upravljati preko daljinskog upravljača, LCD tipkovnicom (sa i bez ekrana), tipkovnicama osjetljivim na dodir, grafičkim tipkovnicama.

Često se dogodi da se sustav mora ugraditi na objekte na kojima građevinski radovi nisu mogući. Tada do izražaja dolaze bežične komponente protuprovalnog sustava. Bežični sustav pravo je rješenje gdje god građevinski radovi nisu mogući, a na taj način moguće je i uštedjeti na vremenu potrebnom za instalaciju sustava.

Ubrzani razvoj informatike i telekomunikacijskih tehnologija omogućio je pristup internetu s gotovo bilo koje točke na zemlji. Zbog toga ugradnjom odgovarajućeg modula (IP modul) putem TCP/IP mreže ne samo da informacije možete proslijediti do nadzornog centra nego na svoj protuprovalni sustav možete pristupiti preko Vašeg računala/tableta i mobilnog telefona. Na ovaj način uvijek možete imati uvid u stanje protuprovalnog sustava na Vašem štićenom objektu.

CDS - Centralni dojavni sustav

Osnovna svrha Centralnog dojavnog sustava je mogućnost primanja informacija koje šalju alarmni sustavi analiza i obrada primljenih podataka te pohrana istih.

Svakodnevnim razvijanjem komunikacijskih mreža i dostupnost istih u svim segmentima našeg društva te njihova stabilnost doprinijela je da sve više koristimo sustave koji komuniciraju putem TCP/IP mreže. Takav način komunikacije sa uređajima daje nam određene prednosti u odnosu na PSTN komunikaciju.

Programski paket za CDS omogućuje obradu dolaznih informacija njihovu obradu te arhiviranje istih.

Stalnim praćenjem događaja te njihova obrada omogućuje pravovremenu reakciju na promjenu stanja alarmnog sustava u slučaju alarmnih događaja obavještava se odgovorna osoba te ostale instance da bi se taj događaj spriječio. Obrada događaja omogućuje uvid u ispravnost alarmnog sustava te se u slučaju pojave kvara može brzo reagirati da bi se taj kvar pravovremeno otklonio.

Najznačajnije prednosti IP dojave u odnosu na telefonsku dojavu u alarmnim sustavima su da je sigurnija, brža i jeftinija od PSTN dojave.

Gledamo li sigurnost kao najvažniji segment treba istaći kako se IP dojava vrši na način da IP komunikator na alarmnoj centrali prikupi informaciju od centrale, spakira ju u mali podatkovni paket i u cijelosti ju pošalje prema dojavnom centru. Nakon toga dojavni centar pošalje alarmnoj centrali informaciju da je dojava uspješno zaprimljena iz čega proizlazi da dojava ne može doći nekompletna.

Nadalje korištenjem IP dojave omogućen je stalan nadzor komunikacije u intervalima već od 60 do 90 sekundi, što uveliko umanjuje mogućnost neprimijećenog kvara ili sabotaže na komunikacijskom kanalu.

Brzina IP dojave ogleda se u mogućnosti više istovremenih dojava, odnosno zaprimanje više desetina dojava unutar jedne minute od strane dojavnog centra dok se njena povoljnija cijena zasniva na činjenici da se veličina paketa dojave mjeri u desetcima kB i čak i u slučaju da korisnik koristi Internet vezu sa najmanjim podatkovnim paketom u cijeni nije za očekivati da će količina izmijenjenih podataka između alarmne centrale i dojavnog centra biti značajna i utjecati na cijenu same usluge. Kako je danas najčešći izbor korisnika upravo Internet sa flat-rate prometom dojava alarmnog sustava je praktički besplatna.